korak 1 l korak 2 l i sta sad l dozvoljena sredstva l sta je peticija l kad se organizuje okrugli sto l šta je javna rasprava l ko i šta može javno zagovararati l šta je lobiranje l šta je umrežavanje l ko može koalirati i šta to uopše znači l šta trebaš znati o protestima l saradnja sa medijima l dress code – kako da te izbace iz zgrade l šta je volontiranje l zašto je potreban zakon o volonterizmu l zašto je za tebe bitan volonterizam   

Korak 1 

Prije svega, za sve akcije koje planiraš trebaće ti prostor u kojem ćete ti i ostali članovi organizacije moći svoje aktivnosti dogovariti, planirati, pripremati, koordinirati. Idealno bi bilo kada bi imali svoj radni prostor, kancelariju, a da biste to obezbijedili postoji više opcija: ·          Kontaktiraj lokalnu zajednicu koja vam može neki od poslovnih prostora kojima raspolaže dodijeliti na korištenje. 

•  Ako postoje nevladine organizacije koje imaju dovoljno prostora za rad, pokušaj dogovoriti da vam ustupe neku od kancelarija u terminu kada njima ne trebaju.
•  Ako u mjestu gdje živiš postoji omladinski centar ili dom kulture, provjeri ko njime upravlja i obrati se molbom za korištenje prostorija za omladinski rad. 
• Prelazno rješenje može biti i učionica u školi ili zgradi fakulteta koju takođe možeš tražiti za povremene sastanke.  Za opcije koje smo ti predložili, organizacija ili neformalna grupa ne bi trebala da plaća zakup prostora. Na tebi je da organizacije i pojedince koje kontaktiraš uvjeriš u korisnost i ozbiljnost rada kojim ćete se baviti, kako bi za početak obezbijedio/la prostor za rad!  

Korak 2

Osim prostora za rad, ti kao lider/ka ćeš morati obezbijediti još i novac za realizaciju aktivnosti, tehničku opremu (kompjuter, telefon, faks, kancelarijeski namještaj) i materijalne troškove (struja, telefon, internet). Iako ti se to možda čini kao nemoguća misija, vjeruj da nije, pod uslovom da nastupaš ozbiljno i posjeduješ vještine kojim ćeš organizaciju, njene planove i ciljeve tako i prezentovati. Prva adresa na koju ćeš se obratiti je opštinska/gradska uprava koja ima budžet za lokalne projekte nevladinih organizacija.  

I šta sad? 

Sad kad imate registrovanu omladinsku organizaciju, ti i tvoja ekipa znate čime želite da se bavite, preporučujemo vam da zaplovite u vode omladinskog aktivizma, uz napomenu da ovo nije nimalo mirno more! Ovdje se stalno nešto dešava, mijenja, zagovara, kritikuje, protestvuje, pišu se peticije, raspravlja!  Ovo jeste svojevrstan ring za koji, kao i u pravom boksu, moraš imati određene vještine i spremnost. Naravno, u našem slučaju nije riječ o fizičkoj spremnosti, jer boksovanje sa “drugom stranom“ nije dozvoljeno (iako ćeš možda nekada doći u iskušenje da pesnicama “objasniš“ kakav je položaj mladih)! U ovom slučaju trebaće ti “intelektualna spremnost“! Za poziv omladinskog aktiviste i lidera trebaš znati pisati projekte i upravljati njima, javno govoriti i nastupati u medijima, boriti se i zastupati prava mladih. Za sve to trebaš proći brojne obuke, treninge i seminare koje najčešće druge nevladine organizacije sa više iskustva organizuju s ciljem da ojačaju kapacitete omladinskih organizacija i mladih.   

Dozvoljena sredstva

S obzirom da većina političara, koji će ti najčešće biti trn u oku ili sa kojima ćeš često morati komunicirati, ne pridaju puno pažnje aktivnostima omladinskih organizacija, moraćeš stalno osmišljavati nove načine kako da dopreš do njih da te ozbiljno shvate i prihvate kao ozbiljnog sagovornika, partnera ili protivnika (zavisno od situacije). Uobičajena sredstva koja se koriste u radu omladinskih organizacija su peticije, okrugli stolovi, javne rasprave, lobiranje, zagovaranje, koaliranje, kampanje, protesti i dr.  

Šta je peticija? 

Peticija je akcija prikupljanja potpisa građana. Najčešće se organizuje na javnim mjestima, na ulicama i gradskim trgovima. Prikupljanjem potpisa organizator peticije želi pokazati masovnost grupe istomišljenika koji podržavaju neku inicijativu, ideju, projekat, organizaciju, politiku, kandidata i sl. Potpisi se mogu prikupljati samo od lica koja su punoljetna i ako se uz ime i prezime svakog potpisnika nađe i pripadajući jedinstveni matični broj kao dokaz autentičnosti. 

Kad se organizuje okrugli sto? 

Okrugli sto možeš organizovati u situaciji kada na isto mjesto želiš dovesti različite aktere i dati im priliku da o nekoj temi ravnopravno diskutuju. U slučaju da je u gradu u kom živiš veliki problem maloljetnička delikvencija, onda možeš organizovati okrugli sto na kojem će o datom problemu i mjerama za njegovo rješavanje razgovarati predstavnici različitih sektora: mladi, policija, direktori škola, roditelji, načelnik opštine, stručni saradnik za mlade, socijalni radnici i dr.  

Šta je javna rasprava? 

Javne rasprave najčešće iniciraju i organizuju vlasti kada se usvajaju novi zakoni, predlažu nove mjere, uvode propisi, kreira godišnji budžet opštine, te žele čuti mišljenje građana o novinama. Međutim, ti možeš iskoristiti ovaj mehanizam i preduhitriti vlasti, te o određenom problemu koji vlasti možda prikrivaju diskutovati sa građanima, npr. o uticaju izgradnje brane na okolno zemljište. Naravno, da bi sve to imalo smisla, moraš, prije svega, imati tačne i provjerene informacije o cijeloj situaciji koje ćeš na skupu predočiti, o čijoj krivici je riječ, koga treba pozvati na odgovornost, zatim trebaš pozvati stručnjaka koji je neutralan i čije mišljenje daje pečat cijeloj priči, te nekog od predstavnika vlasti ko će braniti „obraz“ odgovornih institucija. Nakon uvodnih izlaganja praksa je da se građani pozovu i da im se da prilika da daju svoje mišljenje o situaciji ili postave pitanja u vezi sa stvarima koje su im ostale nejasne. 

Ko i šta može javno zagovararati? 

 U proces javnog zagovaranja ulaziš kada ti i grupa tvojih istomišljenika izrazite spremnost i odlučnost da posvetite vrijeme, svoju stručnost i raspoložive resurse, kako biste uticali na željene promjene, npr. promijenili određene zakone, primorali vlasti da preduzme pojačane mjere bezbjednosti mladih u noćnim časovima i sl. Vi dakle, zagovarate promjene u nečije ime, kako bi se riješili zajednički i opšti društveni problemi. Javno zagovaranje se sastoji od usmjerenih i planiranih akcija koje širu javnost i donosioce odluka informišu o problemu, pozivaju i mobilizuju masu i sl. Javno zagovaranje je duuuugačak i iscrpljujući proces i traje sve dok se problem ne riješi u skladu sa zahtjevima zagovarača. 

Šta je lobiranje? 

Lobiranje je umjetnost ubjeđivanja! Vjerujemo da još od malih nogu razvijaš vještine lobiranja, a da o tome nemaš pojma! Sigurni smo da si bar jednom kao dijete ubjeđivao/la mamu da te pusti napolje, ili kasnije s malo više godina oca da te pusti na more s društvom. Vidiš, nije baš da ti je taj proces nepoznat, samo su u oblasti omladinskog rada drugi akteri, tačnije, donosioci odluka! Lobiranje predstavlja niz akcija kojima se utiče direktno na donosioce odluka, odnosno predstavnike lokalnih vlasti, zvaničnih institucija ili javnih politika. 

Šta je umrežavanje? 

Za određene aktivnosti kao što je zagovaranje, tvojoj organizaciji će biti potrebna saradnja sa drugim pojedincima i formalnim grupama, te pristalicama koje razumiju tvoje stavove i žele podržati tvoja nastojanja da promijeniš nešto u društvu. Najčešći načini na koje se postiže masovnost potrebna za realizaciju velikih projekata jesu umrežavanje i rad u koaliciji. Mrežu čine pojedinci i grupe objedinjeni u “labavo“ struktuisanu grupu. Kroz umrežavanje razvijaš mrežu kontakata i saveznika koji ti mogu pomoći u radu i realizaciji nekih aktivnosti. Osim toga, prateći rad pojedinih organizacija članica mreže i redovnom razmjenom informacija sa njima izbjeći ćeš dupliranje zadataka i projekata.  

Ko može koalirati i šta to uopše znači? 

Koalicija je neformalni ili formalni savez (pod uslovom da se registruje kao takav) više organizacija ili pojedinaca okupljenih oko zajedničke ideje ili cilja. U koalicije sa drugim strankama najčešće ulaze političke partije, međutim nerijetko i omladinske organizacije kreiraju koalicije, kako bi zajedničkim snagama i uticajem riješile određeni problem. Koalicije su značajne jer oslikavaju brojnost, raznovrsnost učesnika i omogućuju razmjenu znanja i vještina. 

Šta trebaš znati o protestima? 

Protesti su javno okupljanje građana koje možeš organizovati kao odgovor na neku mjeru ili odluku vlasti koja direktno otežava položaj mladih ili grupe čije interese zastupaš. S obzirom da se najčešće radi o masovnom okupljanju istomišljenika, tvoja obaveza kao organizatora je da proteste 24 sata ranije najaviš nadležnoj policijskoj stanici koja je dužna skup obezbjeđivati i u slučaju da se organizue ispred neke institucije vlasti, informisati zaposlene o najvljenom događaju. 

Saradnja sa medijima 

Kažu, ako informacija o nečemu što se desilo nije objavljena u medijima, kao da se nije ni dogodilo! Sve projektne aktivnosti koje realizuješ najavi medijima u vidu saopštenja za javnost, u okviru studijskog gostovanja ili konferencije za medije. Trebaće ti vremena i truda da izgradiš kontakte i uspostaviš saradnju sa medijskim kućama, urednicima i novinarima, ali ne zaboravi da je riječ o veoma važnim partnerima čije ti prisustvo i naklonost mogu obezbijediti potreban publicitet. Prije svega, trebaće ti kontakti svih tv i radio stanica, printanih medija, novinskih agencija, relevantnih internet stranica i portala, kao i kontakti urednika i novinara sa kojima ćeš graditi prijateljske odnose.  

Dress code – kako da te izbace iz zgrade?  

Poštujemo to što godinama gradiš vlastiti stil u oblačenju i ne voliš formalnosti. Ipak, naš savjet ti je da prije odlaska na zvanični skup ili sastanak u neku od institucija vlasti razmisliš o pravilima oblačenja i ponašanja u njoj. U većini slučajeva to su već sad pisana pravila u kojima je jasno definisano koja je to obuća i odjeća u kojoj građani, zaposleni i nosioci javnih funkcija ne mogu ući u zgradu. Tako te, npr. neće pustiti da uđeš u papučama ili japankama, šorcu ili bermudama, kratkom topiću i ultra mini suknji. Ne vjerujemo da su pravilnicima obuhvaćeni ekstravagantni stilovi ili ekscentrični modni detalji, ali ti takav stajling preporučujemo za neku drugu priliku, ili bar nemoj pretjerivati. 

Šta je volontiranje? 

Volontiranje je dobrovoljno obavljanje aktivnosti, pružanje usluga bez nadoknade, obavljanje aktivnosti, pružanje usluga za opšte dobro. Volontiranjem pomažeš bližnjima i zajednici u kojoj živiš, doprinosiš opštoj dobrobiti, a u isto vrijeme razvijaš vlastitu ličnost, daješ primjer humanosti i volonterizma kao društvene vrijednosti. Volonterizam je, npr. kada ti i tvoja ekipa bez naknade, dakle kao volonteri, uredite školsko dvorište u kojem će svi kasnije moći da uživaju.  Volonterizam u Srpskoj postoji već odavno; do sada su brojne aktivnosti realizovane zahvaljujući organizacijama koje okupljaju volontere i koje su kroz volonterske akcije ili kampove uradile nešto za dobrobit zajednice. Ipak, taj vid aktivizma dugo nije bio pravno definisan, jednostavnije rečeno, nije bilo zakona kojim bi bilo određeno šta je to volonterizam, ko mogu biti volonteri, ko može organizovati volontiranje i sl. Od 2008. godine volontiranje u Republici Srpskoj je definisano Zakonom o volonterizmu.  

Zašto je potreban Zakon o volontiranju? 

Zakon o volontiranju, prije svega, treba da bismo se zaštitili od mogućih zloupotreba volontiranja. Neke organizacije, preduzeća ili institucije koriste dobrovoljnost i spremnost mladih ljudi da kroz besplatan rad stiču iskustvo i usvajaju nova znanja, obezbjeđujući tako sebi besplatnu radnu snagu. U ovom slučaju moramo praviti razliku između neplaćenog stručnog osposobljavanja koje se u Zakonu o radu naziva volonterskim radom, a u praksi još i stažiranjem.  S druge strane, zakon nam treba kako bismo pojedincima koji su spremni izdvojiti svoje vrijeme, te svoje sposobnosti i znanje staviti u funkciju nekog višeg opšteg dobra, odali priznanje za dokazani volonterski duh. Tako se usvajanjem Zakona o volonterizmu, volonterima daje mogućnost da svoja volonterska iskustva verifikuju, te prilikom apliciranja za stipendiju ili posao prilože kao dokaz svoju volontersku knjižicu koja će im donijeti ekstra bodove i možda prednost u odnosu na ostale kandidate.   

Zašto je za tebe bitno volontiranje? 

Već smo ti rekli da su se do sada realizovale brojne akcije zahvaljujući isključivo volonterima. I tvoja organizacija će, vjerovatno, kroz projekte trebati podršku većeg broja mladih, a angažovanjem volontera postići ćeš pravi pogodak! Volontiranje treba donijeti obostrano zadovoljstvo, i onima koji organizuju volonterske akcije i onima koji volontiraju, jer svi skupa doprinose opštem dobru! Osim toga, volonteri su ti koji se mogu pohvaliti da su volontirajući u nevladinim organizacijama putovali širom BiH ali i EU, te kroz period koji su proveli u inostranstvu upoznali način života, običaje i navike, npr. Francuza, Španaca ili Belgijanaca! Nekad ti se može učiniti da su hvalisavci ovi ljudi koji su svugdje bili, sve vidjeli, svašta znaju, ali nije tako, vjeruj nam! Oni samo imaju mnooogo iskustva i mnogo toga što bi da ispričaju drugima! Što i nije tako loše, zar ne?