| Mladi i politika |
|
9 Mladi i politika jesu li mladi s politikom na “vi“ l nvo i politika l zašto je dobro biti aktivan u nevladinom sektoru l mladi u strankama l mladi u vlasti l izbori i vlast u bosni i hercegovini l kako se kandidovati na izborima l želiš na izbornu listu, ali ne kroz stranku l zašto u politiku l igre bez granica l izlaznost mladih na izbore l ko može glasati na izborima l šta dobijaš ako glasaš na izborima l šta će biti ako ne glasaš Jesu li mladi s politikom na “Vi“? U Srpskoj 78% mladih kaže da ih politika ne zanima uz najčešće izgovore: “ništa se ne mijenja“ ili “svi političari su isti“! Iskreno se nadamo da ti nisi “neko iz mase“ i da znaš da u tom uzajamnom odnosu koliko god mladi budu ignorisali politiku, isto toliko će politika i politički sistem ignorisati njih i njihove potrebe! Pritom i dalje će se svakodnevno na različitim nivoima donositi odluke koje će uticati na tvoj život, tipa: hoće li se na mjestu lokalnog izletišta graditi otpad ili moderni sportski i rekreativni sadržaji; zašto je entiteska stipendija ista godinama, iako je sve već tri puta poskupilo; zašto se načelnik vozi u skupom “audiju“, a mi nemamo redovan javni prevoz i sl. Pa ti vidi, interesuje li te politika ili ne! Već smo ranije govorili o načinima kako se utiče na javne politike i rad vlasti, kako se zagovaraju promjene. Nasuprot većine mladih ljudi koji su ostali pasivni i nezainteresovani za svijet oko sebe, dio mladih koji je želio mijenjati stvari je najčešće djelovao kroz nevladin sektor, odnosno, omladinske organizacije. Tako se mnoge organizacije i pojedinci danas mogu pohvaliti da su učestvovali u zagovaranjima, kampanjama, sastancima ili protestima kojima su štitili interese mladih ljudi i borili se za zajedničke ciljeve. To je jedan način kako mladi utiču na politiku. StatistikaU Srpskoj je 4% mladih angažovano u omladisnkim organizacijama ili savjetima. Da pojedinac može uticati na donošenje odluka i promjene u društvu kroz angažman u nevladinom sektoru, smatra 16% mladih u RS.
Zašto je dobro biti aktivan u nevladinom sektoru? Iako većina tvojih vršnjaka, nažalost, još uvijek nije svjesna lošeg položaja u kojem se nalaze generacije koje po definiciji spadaju u kategoriju mladih, neki bi možda i učinili nešto za promjene, ali odustaju uz najčešći komentar: “Šta ja imam od toga?!“. Evo nekoliko argumenata zbog kojih smatramo da se ovo tebi ne smije desiti i da naprosto moraš istrajati u svom opredjeljenju da budeš nosilac promjena! Kao omladinski aktivista:
Prijateljski savjet Nemaš posao, a tvoji te stalno opominju da odeš do biroa za zapošljavanje i vidiš da li traže nekog iz tvoje struke! Evo prilike da kroz projekte i rad u nevladinoj organizaciji obezbijediš sebi i drugima poslovni angažman. Napiši kvalitetan projekat, redovno se informiši o konkursima koje organizacije i institucije raspisuju, te na vrijeme apliciraj za podršku projektu organizacije koju predstavljaš. I eto posla!
Drugi način kako mladi utiču na politiku je kroz angažman u političkim partijama. Član stranke možeš biti samo ako imaš 18 godina; ako si još uvijek maloljetno lice onda se možeš priključiti podmladku političke opcije koja je najbliža tvojim političkim uvjerenjima. Vodeće stranake na nivou RS imaju svoje omladinske ogranke i uglavnom je riječ o vrlo aktivnim organizacijama mladih. Iako mnogi misle da mladi u političkim partijama nemaju uticaja i da ih iskorištavaju samo za lijepljenje postera, činjenica je da su kroz brojne aktivnosti podmlaci pomagali mladima, te zajedno realizovali više projekata, a da im politička opredjeljenja i stranačka pripadnost nisu predstavljali smetnju. Organizovali su humanitarne akcije, pomagali starijim licima, podržavali inicijative, organizovali peticije i sl. Statistika Rezulati istraživanja o mladima iz 2008. godine pokazuju da je samo 2% mladih u Republici Srpskoj angažovano u političkim partijama i 1% u njihovim podmacima. Od ukupnog broja ispitanika 21% njih smatra da pojedinac radom u stranci može efektno uticati na donošenje odluka i promijeniti nešto u društvu.
Postoji i treći način na koji mladi učestvuju u politici, a to je kroz vlast. Nažalost, mali je broj mladih ljudi koji su se odlučili ući direktno u politiku kandidujući se na izborima za odbornike ili poslanike. Ono što ohrabruje je činjenica da je sve veći broj takvih, te da je u skupštinskim klupama (to se samo tako kaže, inače, oni sjede u foteljama) sve više mladih političara. To su uglavnom oni koji su se kroz rad u političkim partijama dokazali, stekli popularnost u zajednicama u kojima žive, te ih je neko iz stranačkih odbora prepoznao kao vrsne političare i stavio na izborne liste. Kvalitet su prepoznali i glasači, te ih, dajući im svoj glas, nagradili odborničkim i poslaničkim pozicijama. Statistika Mladi su u lokalne parlamentime “ušli“ odavno; procjenjujemo da u radu skupština opština i gradova učestvuje par stotina mladih odbornika. Na entitetskom nivou je ta zastupljenost mnogo manja; oko 12% mladih poslanika je u sastavu entiteskog parlamenta.
Izbori i vlast u Bosni i Hercegovini Izbori se u BiH organizuju svake druge godine, naizmjenično lokalni i opšti. Kao što sama riječ kaže, na lokalnim izborima građani biraju lokalne vlasti, tačnije, odbornike skupštine opštine i načelnika opštine, odnosno odbornike skupštine grada i gradonačelnika. Na opštim izborima se u RS glasa za poslanike u Narodnoj skupštini RS, predsjednika RS, srpskog člana tročlanog Predsjedništva BiH i zastupnike iz RS u Parlamentarnoj skupštini BiH. Izbori su veoma skup proces; prije svega, jer cjelokupna organizacija košta jaaako puno! S druge strane, cijenu izbora povećava loša i neodgovorna vlast koju građani biraju, te je na kraju ispostavljeni račun mnooogo veći! Zato, biraj pametno! Ili... nek` tebe biraju ako misliš da možeš bolje! Kako se kandidovati na izborima? Prije svega, trebaš se informisati i izabrati stranku koja prema tvom mišljenju ima najbolji program, te ih kontaktirati radi učlanjenja. Na internetu možeš pronaći stranice većine političkih partija i njihovih podmladaka, pročitati statut, saznati više o članstvu, istorijatu i sl. Osim što se moraš učlaniti u stranku, moraš biti aktivan/a i dolaziti redovno na sastanke, inicirati aktivnosti i učestvovati u njima, biti dobar govornik... jednostavnije rečeno, moraš se dokazati! Ako uspiješ u tome, prvom prilikom kada se budu predlagali kandidati za izborne liste, sigurno će te tvoje stranačke kolege predložiti i podržati. Kao u svemu do sada predstavljenom i sve dalje što slijedi zavisiće ponajviše od tebe i tvojih ličnih sposobnosti! Iskustva drugih... “Ja sam u politiku ušao kao omladinac i ne mogu reći da su sve moje ideje od samog početka starije kolege iz stranke prihvatale bez zadrške! A tako je uvijek i svugdje sa mladima, u bilo kojoj oblasti ljudskog rada. Jedini način da takav odnos promijeniš jeste da budeš uporan, ponekad drzak i da se nametneš! Kad-tad prihvatiće te kao ozbiljnog i kvalitetnog mladog čovjeka koji bilo kom kolektivu, a to može biti stranka, opštinska uprava, preduzeće ili nevladina organizacija, može doprinijeti. A onda dođu ugled, priznanja, položaj, funkcija i sve što uz to ide!“ Darko Babalj, (34), zamjenik načelnika opštine Istočna Ilidža
Želiš na izbornu listu, ali ne kroz stranku? Postoji i drugi način! U slučaju da se ne želiš učlaniti ni u jednu stranku, možeš se na izborima kandidovati kao nezavisni kandidat ili biti na zajedničkoj listi nezavisnih kandidata. Zavisno o kojim izborima je riječ, za koji nivo vlasti i za koju instituciju vlasti se kandiduješ, za neke kandidature će ti prethodno trebati određen broj potpisa građana koje ćeš dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji, kako bi te kao nezavisnog kandidata stavili na izbornu listu. Jasno ti je da je ovo malo teži način, jer nastupaš pojedinačno, ali kako kažu, ako ima volje, ima i načina. Srećno! Ako te na lokalnim izborima građani izaberu za odbornika kroz rad skupštine opštine i komisija u kojima ćeš biti član, odlučivaćeš o razvoju opštine i investicijama kao što su izgradnja sportskih terena, rekonstrukcija srednjoškolskog centra, obnova lokalnih puteva, ali i o svim važnim pitanjima za jednu lokalnu zajednicu kao što su kreiranje budžeta, saradnja sa entitetskim vlastima, povezivanje sa drugim gradovima i opštinama u BiH i EU i sl. A ni mjesečna primanja nisu zanemariva; uz sve ostale redovne aktivnosti (posao, studiranje, stažiranje) odbornički paušal ili dodatak će ti donijeti približno 400 maca (KM) mjesečno – 400 je prosjek u RS, negdje je taj iznos premašio hiljadarku! Mladi kandidati koje su građani na opštim izborima 2006. godine izabrali za poslanike Narodne skupštine danas odlučuju o svim bitnim pitanjima za razvoj RS, predlažu zakone, amandmane, postavljaju poslanička pitanja ministrima i predsjedniku vlade, imaju direktan kontakt i mogućnost za lobiranja najvišeg nivoa vlasti u entitetu. Nakon ovih izbora, u entitetski parlament je ušlo čak 11 poslanika mlađih od 30 godina! Svi oni mjesečno primaju platu od 3.500 keka (KM)! Malo li je razloga da i ti probaš?! A u narodu kažu: “Bolje gram vlasti, nego 100 kila zlata“. Nadamo se da ti je sad sve jasnije! Iskustva drugih... “... Partije su kao sportski klubovi, što je bolji omladinski pogon to je budućnost tog kluba izvjesnija... Najbolja preporuka mladima za političko napredovanje su rad i vizija. Jednom sam već rekao, jebeš ambiciju, ako nemaš viziju! Danas sam svjestan da se ne smije odustati od te vizije iako njena realizacija podrazumjeva kratkoročno zamjeranje sa nekim dijelovima javnosti. Čak sam spreman da povučem bolne poteze da bi sutra bilo bolje pa makar sutra neko drugi kupio politički kajmak od mojih današnjih poteza...“Nikola Baštinac, (30), Narodni poslanik u NSRS, preuzeto sa http://nikolabastinac.blogger.ba/
Političke igre su u pravom smislu izraza igre bez granica! Ako se već odlučiš aktivno baviti politikom, pogotovo ako je to kroz političku partiju čiji si član, onda bolje otvori četvore oči! Čuvaj se protivnika, al' se pazi i svojih! Često unutar jedne stranke djeluje više frakcija, odnosno struja koje nemaju usaglašene stavove, te „na kvarno rade“ jedni protiv drugih, dok u javnosti kreiraju lažnu sliku o jedinstvu u stranačkim redovima. Trebaće ti mnogo političke mudrosti da shvatiš sve odnose unutar stranke kojoj pripadaš, naučiš čitati između redova ili da shvatiš šta su stvarni motivi za pojedine stavove i akcije tvojih ili tuđih stranačkih lidera. Ne želimo te obeshrabriti, već upozoriti na neke od mogućih opasnosti. Ne budi politički avanturista, takvi brzo sagore ili postanu figure većih igrača! Opreza nikad dosta! Iako je izlaznost mladih na izbore ranijih godina bila zanemariva, 2006. godine je u odnosu na 2004. godinu zabilježeno stopostotno povećanje izlaznosti mladih na izbore u BiH! Ovaj trend je dobar pokazatelj da su mladi spremni učestvovati u izbornom procesu i da žele biti dio procesa odlučivanja. S druge strane, ovo povećanje je bitno za cjelokupnu omladinsku populaciju, jer su onda političke partije prisiljene da na ovaj dio glasačkog tijela gledaju ozbiljnije, te da prilikom kreiranja izbornog programa vode računa šta će ponuditi mladima. Njihovi glasovi mogu biti presudni. Ako imaš 18 godina, automatski stičeš pravo da glasaš na izborima i tvoje ime i prezime se upisuje na birački spisak. Dakle, ne moraš nigdje ići da se registruješ kao što je bila praksa ranijih godina, ali ti preporučujemo da ipak, ako prvi put izlaziš na izbore, bar kad ti bude usput, svratiš do opštine i provjeriš da li je tvoje ime upisano u birački spisak. Greške se potkradaju, ljudi i kompjuteri griješe, te u slučaju da tvog imena nema na spisku, možeš tražiti da se greška ispravi. Poslušaj naš savjet, na dan izbora će već biti kasno, a mi ne želimo da se razočaraš ako te ne bude bilo na spisku, te da zbog traume iz mladosti bojkotuješ sve naredne izbore. Prijateljski savjetKada kreneš na izbore, ne zaboravi ponijeti ličnu kartu kojom dokazuješ identitet i provjeriti da li je tvoja ekipa već glasala ili namjerava to učiniti u toku dana! E, tek poslije možete na kafu, fudbal ili u kino! StatistikaNa opštim izborima održanim u oktobru 2006. godine u RS je glasalo 61% mladih sa pravom glasa, dok je na nivou BiH izlaznost mladih dostigla 57%.
Šta dobijaš ako glasaš na izborima? Izlaskom na glasačko mjesto kroz lični primjer motivišeš i druge svoje vršnjake da izađu na izbore i glasaju. Broj mladih glasača je značajan u svakoj zajednici, a ako su tvoji interesi i simpatije prema jednom kandidatu zajedničke sa ostalim mladim ljudima u zajednici pa ste npr. na lokalnim izborima odlučili izabrati načelnika koji vodi brigu o mladima, nekoga ko se u predizbornom periodu najviše obraćao vama, onda je to razlog više da među prvima budeš na biračkom mjestu i braniš zajednički interes! InfoU slučaju da na glasačkom mjestu primijetiš bilo kakve nepravilnosti, tvoja je obaveza kao građanina, a pogotovo kao aktivnog omladinskog lidera, da o tome obavijestiš članove biračkog odbora ili prisutne posmatrače. Trebaš znati da su česta kršenja Izbornog zakona, a najčešći oblici su vrbovanje glasača na glasačkom mjestu ili zloupotreba ličnih dokumenata kojima se potvrđuje identitet glasača. Naravno, o nedozvoljenom otvaranju ili iznošenju glasačke kutije van glasačkog mjesta da ne govorimo! U tom slučaju, kontaktiraj Centralnu izbornu komisiju BiH. Centralna izborna komisija Bosne i HercegovineTel: +387(0)33 251331e-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
www.izbori.ba
U nekim zemljama, kao što je Belgija npr., izlazak na izbore je ZAKONSKA OBAVEZA svih njenih građana sa pravom glasa. To znači da su svi oni koji toga dana ne izađu na glasanje i ne potpišu se pored svog imena na biračkom spisku obavezni platiti kaznu od 500 EUR! Izlazak na izbore nije obavezan u BiH; glasanje na izborima je GRAĐANSKA DUŽNOST na koju se pozivaju svi glasači kako bi što veći broj njih učestvovao u izbornom procesu. U slučaju da prespavaš izbore, zaboraviš na njih, ili namjerno izostaneš sa izbornog mjesta kojem pripadaš u BiH, niko ti za to neće naplatiti kaznu! Ipak, ako se kroz neke aktivnosti odlučiš javno kritikovati vlasti i politke koje su birane na izborima na kojima tebe nije bilo, tvoji protivnici će iskoristiti tvoje odsustvo kao vlastiti argument i okrenuti situaciju u svoju korist. Pitaće te nešto u stilu: “A gdje ti, boga ti, bi kad se glasalo, pa da nam kažeš šta imaš?“ |